Macklemore je nakon javnog poziva na „Free Palestine“ i izvođenja pjesme „Hind's Hall“ uklonjen s preostalih koncerata američkog dijela turneje Ed Sheerana.
Njegov nastup otvorio je novo pitanje o granicama umjetničke slobode i cijeni političkog govora na velikim komercijalnim pozornicama. Iza pjesme koja je pokrenula novu raspravu stoji priča o šestogodišnjoj Hind Rajab i tragediji koja je 2024. godine postala jedan od simbola stradanja djece u Gazi.
Macklemore je 4. i 5. septembra nastupio na MetLife Stadiumu u New Jerseyju kao predgrupa Ed Sheeranu. Na prvom koncertu nije ostao samo u ulozi izvođača koji zagrijava publiku za glavnu zvijezdu večeri. Govorio je o Palestini, Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali, a zatim izveo „Hind's Hall“, pjesmu koja je dvije godine ranije nastala kao direktan odgovor na studentske proteste protiv rata u Gazi.
„Free Palestine“ bile su riječi koje je Macklemore želio izgovoriti upravo na takvom mjestu – pred desetinama hiljada ljudi, na velikom američkom stadionu. Rekao je da je i mogućnost da govori o Palestini bila jedan od razloga zbog kojih je prihvatio turneju. Na ekranima tokom „Hind's Hall“ prikazani su prizori razaranja u Gazi i studentskih protesta u Sjedinjenim Državama.
To nije bio prvi put da Macklemore koristi muziku kao prostor političkog i društvenog govora. Njegova karijera već je obilježena pjesmama koje su ulazile u teme društvenih podjela, identiteta i nejednakosti. Sa Ryanom Lewisom osvojio je četiri Grammyja, a „Same Love“ postala je jedna od najprepoznatljivijih pjesama američkog mainstreama koja je otvoreno govorila o pravima LGBTQ+ zajednice.
Palestina je, međutim, otvorila drugačiju vrstu konflikta.
Macklemore je još od 2023. javno govorio o Gazi, a nakon toga je njegov angažman postajao sve izraženiji. U maju 2024. objavio je „Hind's Hall“, protestnu pjesmu inspirisanu studentskim demonstracijama na američkim univerzitetima. Naziv je preuzet od Columbia Universityja, gdje su studenti Hamilton Hall, zgradu koju su zauzeli tokom protesta, preimenovali u Hind's Hall, u znak sjećanja na palestinsku djevojčicu Hind Rajab. Pjesma je bila direktna kritika američke politike prema Izraelu, odnosa prema studentskim demonstracijama i šutnje dijela muzičke industrije. Macklemore je tada najavio da će prihod od streaminga pjesme biti usmjeren UNRWA-i.
Iza tog imena nije stajala apstraktna politička priča.
Hind Rajab imala je šest godina kada je 29. januara 2024. ostala zarobljena u automobilu nakon što su članovi njene porodice ubijeni. Satima je razgovarala s operaterima Palestinskog društva Crvenog polumjeseca i tražila pomoć. Snimci tih razgovora kasnije su postali jedan od najpotresnijih dokumenata rata u Gazi. Dvanaest dana kasnije pronađeno je njeno tijelo. U blizini su pronađena i tijela dvojice bolničara koji su poslani da je spasu.
Washington Post je u opsežnoj rekonstrukciji slučaja koristio satelitske snimke, audiozapise, fotografije, video materijal i svjedočenja porodice i spasilaca. Istraga je zaključila da su izraelska oklopna vozila bila u području u vrijeme događaja, dok su oštećenja automobila i ambulantnih kola bila konzistentna s upotrebom izraelskog oružja. Izraelska vojska je tada negirala da su njene snage bile u blizini automobila ili u dometu pucanja.
Slučaj je ove godine dobio i novu dimenziju. Izraelska vojska je u augustu 2026. objavila da pokreće krivičnu istragu o smrti Hind, članova njene porodice i dvojice bolničara. Porodica je, međutim, zatražila nezavisnu istragu, smatrajući da interna vojna istraga nije dovoljna.
Upravo iz tog konteksta treba čitati „Hind's Hall“. Macklemore nije samo uzeo ime jedne djevojčice za naslov protestne pjesme. On je konkretnu ljudsku tragediju povezao sa studentskim protestom, američkom politikom i pitanjem odgovornosti umjetnika koji raspolaže velikom javnom platformom.
Kada je dvije godine kasnije istu pjesmu izveo na turneji jednog od najvećih svjetskih pop izvođača, pjesma je iz prostora protesta prešla u srce američke koncertne industrije.
Tu je nastao problem.
Nakon njegovih nastupa na MetLife Stadiumu uslijedile su reakcije izraelsko-američkih organizacija. Israeli-American Council pokrenuo je peticiju kojom je traženo Macklemoreovo uklanjanje s turneje, dok ga je organizacija StopAntisemitism optužila za korištenje koncertne platforme za ono što je opisala kao antiizraelsku propagandu. Pjevačica Pink podijelila je kritike na društvenim mrežama, a potom naglasila da ne traži da Macklemore bude ušutkan, već da želi imati pravo govoriti o strahu koji je njegova poruka izazvala kod nje i ljudi koje voli.
Macklemore je na drugom koncertu pokušao povući jasnu granicu između kritike države Izrael i antisemitizma. Obratio se jevrejskim članovima publike i rekao da kritika Izraela, kritika onoga što naziva apartheidom i protivljenje onome što opisuje kao genocid nisu kritika Jevreja. Njegova poruka, kazao je, jeste poruka mira, ljubavi, dostojanstva, poštovanja i jednakosti za sve ljude.
Ali koncertna industrija nije ostala izvan tog sukoba.
Messina Touring Group, promoter američkog dijela Sheeranove „Loop Tour“, saopštio je da je od više stadiona dobio obavijest da neće dozvoliti održavanje koncerata ukoliko Macklemore ostane u programu. Prema promoteru, takva situacija mogla je dovesti do otkazivanja koncerata i pogoditi stotine hiljada gledalaca. Nakon razgovora sa zainteresiranim stranama odlučeno je da Macklemore više neće nastupati na preostalim datumima. Bio je planiran za osam od preostalih deset američkih koncerata, počevši od 19. septembra u Philadelphiji.
Macklemore je nakon odluke objavio da je sa Sheeranom imao teške razgovore i iznio vlastitu verziju događaja. Tvrdio je da je Robert Kraft, vlasnik New England Patriotsa i Gillette Stadiuma, izvršio pritisak na Sheerana i druge vlasnike stadiona da ga uklone s turneje. Ta tvrdnja nije nezavisno potvrđena. Kraft je, s druge strane, branio svoj stav protiv antisemitizma i naglasio da podrška Palestincima ne smije biti razlog za napad na jevrejsku zajednicu.
Ed Sheeran se do sada nije javno oglasio o slučaju. Upravo tu Macklemoreova priča postaje veća od jednog koncerta i jednog umjetnika.
U svojoj reakciji nakon uklanjanja s turneje poručio je da mu nije bilo potrebno deset koncerata. Bila su mu potrebna dva. Dva nastupa pred publikom od oko 90.000 ljudi na kojima je mogao izgovoriti riječi „Free Palestine“. Istovremeno je odbacio predstavu o sebi kao žrtvi, podsjećajući da on i Sheeran imaju karijere, novac, prilike, sigurnost i publiku, dok ljudi u Palestini koji su ubijeni, raseljeni i suočeni s glađu i nasiljem tu slobodu nemaju.
Njegove riječi izazvale su i podršku. Nakon odluke o uklanjanju s turneje javno su mu podršku izrazili brojni umjetnici i javne ličnosti, među njima Kehlani, Paloma Faith, MUNA, Zara Larsson i Hannah Einbinder, dok su se oglasili i Greta Thunberg, grupa Kneecap i drugi. Španski glumac Javier Bardem otišao je korak dalje i pozvao na bojkot Sheeranove turneje.
Podrška je stigla i iz američkog Kongresa. Demokratska kongresnica Pramila Jayapal, koja predstavlja Seattle, grad iz kojeg Macklemore dolazi, kritikovala je njegovo uklanjanje s turneje. Time se slučaj dodatno pomjerio iz prostora muzičke industrije prema širem američkom društvenom i političkom prostoru.
Macklemore nije slučajno izabrao upravo stadion. Hip-hop je nastao kao prostor u kojem su ljudi bez pristupa tradicionalnim institucijama dobili mikrofon. Od početka je bio povezan sa socijalnom nepravdom, rasizmom, policijskim nasiljem, siromaštvom i političkim otporom. Protest nije dodatak njegovoj historiji. On je njen dio.
Zato „Hind's Hall“ u Macklemoreovoj karijeri nije izolovan incident. To je nastavak odluke da muzika ne bude samo prostor zabave.
Može se raspravljati o njegovim formulacijama, političkim stavovima i načinu na koji ih iznosi. Ali postoji jedna činjenica koju je teško zaobići. Macklemore je znao da će njegov govor imati cijenu. I ipak je govorio.
Od „Same Love“ do „Hind's Hall“, Macklemoreovu karijeru moguće je čitati i kao put umjetnika koji je u različitim trenucima odlučivao da popularnost ne bude jedini kriterij onoga što će izgovoriti. Razlika je u tome što je ovaj put cijena došla mnogo brže i direktnije: nestao je sa jedne od najvećih američkih turneja. Njegova priča zato nije samo priča o Palestini, niti samo priča o Ed Sheeranu. To je priča o trenutku u kojem se susreću umjetnost, politika i industrija – i o tome koliko prostora umjetnik zaista ima kada izađe pred desetine hiljada ljudi.
