Slovensko društvo CANKAR ove godine obilježava veliki jubilej, 90 godina od svog osnivanja u Sarajevu. U povodu ovog značajnog jubileja utemeljeni su „Slovenski dani u Sarajevu“ manifestacija koja će sarajevskoj publici donijeti niz kulturnih dešavanja u periodu 27.-28.septembar.
Tokom tih devet decenija, društvo je nekoliko puta bilo suočeno sa izazovima, pa je privremeno prekidalo rad, ali se uvijek iznova vraćalo jače i odlučnije u očuvanju i promovisanju slovenske kulture i zajedništva.
Slovenski dani u Sarajevu, povodom ovog jubileja, predstavljaju priliku da se prisjetimo bogate kulturne tradicije koju njegujemo i pružimo priliku građanima Sarajeva da uživaju u kulturnim programima koje organizujemo. Manifestacija se realizuje zahvaljujući nesebičnoj podršci Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ureda za Slovence po svijetu, te Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, i zahvaljujemo im se jer su prepoznali važnost očuvanja kulturnih vrijednosti i doprinos slovenske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Historija slovenskog Društva „Cankar“
Austro-ugarskom okupacijom Bosne i Hercegovine 1878. počinje jače doseljavanje Slovenaca raznih zanimanja. U svojoj novoj domovini, Bosni i Hercegovini, ostavili su značajne tragove na svim područjima.
Najstarije slovensko udruženje u Sarajevu osnovano je 1897. godine pod imenom Slovensko omizje. Na skupštini 1909. donesena je odluka da se Slovensko omizje registruje kao društvo, tako da od 1910. djeluje pod novim imenom Slovenski klub.
Nekoliko je desetljeća Slovenski klub, čiji su članovi bili isključivo akademski obrazovani, bio središte slovenske kulture i obrazovanja. Klub je imao bogatu knjižnicu s čitaonicom, postojao je pjevački hor koji je vrlo uspješno nastupao, priređivali su kulturne priredbe od kojih je najuspješnija bila u februaru 1933. na 15. godišnjicu smrti Ivana Cankara u Narodnom pozorištu.
Radničko kulturno društvo Cankar osnovano je u Sarajevu nakon velike aktivnosti radnika predvođenih Marjanom Telatkom i Josipom Pastorekom. Ideja se rodila 24. februara 1934. godine nakon izvedbe Cankarove drame „Za narodov blagor“.
Glavna skupština, osnivačka skupština Radničkog kulturnog društva Cankar, održana je 8. aprila 1934. godine.
Tokom svog djelovanja Cankar je pozivao i uključivao slovenske obrtnike i radnike s ciljem očuvanja slovenskog jezika, kulture, običaja i uspostavljanja kulturnih veza sa Slovenijom. Osnovan je zbor, dramska i muzička skupina te planinarska sekcija. Prvo glasilo društva bio je list Naša misel, koji je izašao 21. marta 1935. Bio je sadržajno vrlo bogat jer je sadržavao različite rubrike poput „Družtvene novosti“, „Iz Slovenije“, „ Iz svijeta“, a raznovrsnost su mu davali razni eseji. Izlazio je do 15. novembra 1935.godine. Marjan Telatko, vrlo aktivan član društva, osnovao je 1937. godine Zoru Cankarjevu, list za društvenu kulturu i obrazovanje. Izašlo je 26 brojeva novog časopisa.
Radničko kulturno društvo Cankar djelovalo je do početka 1941. godine, kada je – kao i većina radničkih društava – zabranjeno.
Nakon završetka Drugoga svjetskog rata, jula 1945, društvo je obnovljeno, i to kao Slovensko kulturno društvo Cankar (SKD Cankar), koje je djelovalo do 1951. godine, kada je, kao i sva nacionalna društva, ponovno zabranjeno. Krajem 40-ih i početkom 50-ih godina prošlog vijeka Društvo Cankar broji 270 članova, a do kraja 1948. godine 355. Posljednja skupština RKD Cankar održana je 24. februara 1950. godine. Iz Društva Cankar navode da je u kratkom razdoblju postojanja, u društvu su se odvijale razne aktivnosti: održavale su se kulturne manifestacije i njegovale bliske veze sa Slovenijom, odakle su dolazili kulturni programi i literatura. Društvo je realiziralo pojedinačne programske osmišljene za širu publiku, čime je postalo sastavni dio kulturnog života Sarajeva. U prostorijama društva okupili su se Slovenci i zatekli dio Slovenije, svoj jezik, običaje i ljude s istim interesima.
Opsada Sarajeva i Društvo Cankar
Tokom rata, sjećanje na duh nekadašnjeg društva potaklo je njegove članove i njihovu djecu da obnove Slovensko kulturno društvo Cankar. Tako je 13. marta 1993. godine, u vrijeme kada su Sarajlije i njihovi sugrađani Slovenci proživljavali najteže dane rata i stradanja, društvo je obnovljeno i nazvano Slovensko kulturno društvo Cankar. Početak aktivnosti obilježen je kako drugo već nastavak ondje gdje se stalo, jeste nastavak promicanja same ideje njegovog kulturnim programom, navode i iz Društva.
Prva značajna manifestacija bili su Cankarevi dani, koji su postali tradicionalna kulturna manifestacija. Svake godine prigodnim kulturno-umjetničkim programima obilježavaju se značajni praznici poput Prešernova dana te drugi državni i tradicijski praznici.
Nakon obnove djelovanja Društva, aktivnosti su uglavnom bile usmjerene na buđenje nacionalnog i kulturnog identiteta Slovenaca. Počele su pripreme za učenje slovenskog jezika sarajevskih Slovenaca, čije porijeklo seže do četvrte generacije. U tu svrhu 1993. godine organiziran je tečaj za odrasle i dopunska nastava za mlade. Nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini Ministarstvo prosvjete i športa Republike Slovenije brinulo se o nastavnim planovima i programima, udžbenicima i izobrazbi učitelja, tako da se sada slovenski jezik predaje upučeni učitelj.
Savremeni tok u BiH
U tom periodu Cankareve tribine predstavljaju jedan od najvažnijih oblika djelovanja društva u kulturnom i intelektualnom životu Sarajeva. Prva tribina održana 1993. godine bila je posvećena raspadu bivše zajedničke države, gorućem i potencijalno dramatičnom pitanju nacionalnih manjina za sve one koji su se kao i bosanskohercegovački Slovenci našli u državi u kojoj više nisu imali status konstitutivnog naroda. Teme tribina pokrivale su suvremene i društvene teme, od problema izazvanih ratom i njegovim posljedicama, pitanja kulturnog i nacionalnog identiteta i odnosa prema matičnom narodu i kulturi, do globalnih i univerzalnih problema aktualnog civilizacijskog trenutka.
Časopis za kulturna i društvena pitanja Zora Cankarjeva bio je nasljednik Zore koju je od 1937. do 1940. izdavalo Radničko kulturno društvo Cankar, ali je po svojoj koncepciji bio sasvim novi list. Od 2005. Zora Cankarjeva mijenja koncepciju i izdaje ga kao godišnji Zbornik Društva Cankar Sarajevo. Nove tehnologije istisnule su štampanje almanaha, promijenile format, tako da sada imamo almanah i sva događanja i najave online.
U sklopu društva djeluje dokumentacijski centar koji se bavi prikupljanjem historijske građe o Slovencima u Bosni i Hercegovini.
Mješoviti pjevački hor Camerata Slovenica, koji ove godine slavi 30. obljetnicu postojanja, čuva slovensku glazbenu tradiciju i na umjetnički način predstavlja društvo.
Do preseljenja u sadašnje prostorije Cankar je imao i čitaonicu s bogatom knjižnicom koja sadrži oko pet hiljada knjiga, širok izbor slovenskih novina i časopisa za djecu, omladinu i odrasle. Sada je knjižnica smještena na drugom mjestu jer Društvo nema dovoljno prostora.
Od najznačajnijih sportskih događaja moramo spomenuti Memorijalni teniski turnir Jan Doršner koji se u sklopu Cankarevih dana održavao 25 godina u spomen na svestranog mladog sportaša Jana Doršnera koji je izgubio život (02.12.1992.) na prvoj crti odbrane grada Sarajeva. Pored mnogobrojnih redovnih djelatnosti mnoštvo je i drugih kulturnih,umjetničkih i društvenih aktivnosti koje doprinose da mala zajednica Slovenaca u Sarajevu sačuva svoj slovenski identitet, jezik, kulturu i tradiciju i održi neraskidive veze sa Slovenijom.
Program manifestacije:
- Petak, 27. septembar 2024. godine, u 19:00 sati: Koncert “Primorski fantje” i Kluba “Gremo plesat”, Dom oružanih snaga BiH.
Subota, 28. septembar 2024. godine, u 18:00 sati: Svečana proslava povodom 90 godina postojanja društva, Dom oružanih snaga BiH.
