Početkom jula rock band Domavia nas je iznenadio video spotom pjesme “Ljudi Srebreni” koji je bio vrlo zapažen od strane medija. Samo tri sedmice kasnije predstavili su single “Kao da si tu” kao najavu izlaska kompletnog muzičkog albuma sa 9 pjesama već krajem ovog ljeta.
O grupi Domavia
Rock grupa Domavia nastala je 2008. godine, kao rezultat saradnje muzičara vezanih za muzički studio “Digiton”, iz Banovića. (BiH)
Osnivači benda, autorski tandem, Eniz Gabeljić i Elvir Salihović grupi daju ime “Domavia” (ime Srebrenice iz srednjevjekovnog perioda, grada za koji njih dvojica vežu svoje porijeklo).
Javnosti se prvi put predstavljaju na festivalu zabavne muzike “Bihać 2008.” gdje su ostvarili značajan uspjeh izvedbom pjesme “Seno”, nakon čega snimaju video spot za tu pjesmu. Već slijedeće godine na istom festivalu predstavljaju se pjesmom “Imenom nevjera” i osvajaju prvu nagradu za najbolju pjesmu.
Slijedi mnoštvo koncerata, uspješnih nastupa i intenzivan studijski rad. Međutim, zbog profesionalnih obaveza, Elvir i Aldin napuštaju grupu i bend neko vrijeme stagnira, prolazi nekoliko različitih postava a povremeni nastupi obilježeni su velikim brojem gostujućih muzičara.
Nakon toga Eniz okuplja novu postavu, sa bubnjeva prelazi na gitaru, u bend dolaze bubnjar Faruk Smajlović (Srebrenica) i pjevač Nedim Zukić, koji je u to vrijeme snimio album sa grupom “Rockstars” (Bata Kostić, Sinan Alimanović i drugi).
2024. godine nastavlja se snimanje i produkcija davno započetog albuma, pod nazivom “Sve što prećutiš”, koji sadrži nove pjesme i neke pjesme iz ranijeg perioda, u novim aranžmanima.
Koncertne aktivnosti
Uporedo sa radom u studiju počinju i koncertne aktivnosti od kojih se mogu izdvojiti koncert na otvorenom u Srebrenici (juni 2024.) te novogodišnji koncert na centralnom trgu Banovićima.
Pored Nedima Zukića (vokal) i Eniza Gabeljića (gitara) stalnu postavu na stage-u čine bubnjar Faruk Smajlović (Srebrenica) i basista Darko Knežević (Tuzla).
Na većim binama, u vidu pojačanja, sa bendom nastupa i Daniel Mesihović (“Ruže i vino”, Jagodina, Srbija), izvanredan performer, omiljen kod publike. Daniel svoje porijeklo i djetinjstvo također veže za Srebrenicu a na albumu koji je u svojoj završnoj fazi, pored gostujućeg Dženana Sejdinovića (vokal), pojavljuje se u svojstvu gostujućeg muzičara i autora dvije pjesme. Iako ne nastupa sa bendom, suosnivač grupe Elvir Salihović i dalje sarađuje sa njima i kao autor potpisuje veći dio pjesama.
O pjesmi “Kao da si tu”
Pjesma “Kao da si tu” metafora je za unutrašnje ograničenje ili naučenu samokontrolu žene – nešto je sputava da bude otvorena, da pokaže emocije, da se u potpunosti otkrije.
Poziv da se “otkrije veo” ima snažan simbolički potencijal – ne nužno religiozan, već egzistencijalan: poziv da bude slobodna, autentična. Da skine ono što ju sputava – bilo to očekivanje, strah, normativna uloga ili trauma.
Lik žene koja je prisutna „u svakom dahu vjetra“, odražava stanje mnogih žena danas: vidljive i jake, ali još uvijek često emocionalno ili društveno “skrivene”. Iako su žene postigle formalnu slobodu, pjesma podsjeća na ono što je još često nevidljivo, neizgovoreno, potisnuto.
Motiv tkanja i snova je arhetipski ženski motiv (npr. Penelopa iz Odiseje), ali ovdje se koristi za maskiranje istine – koristi san da prikrije očigledno. Pjesma može biti je i komentar na mehanizme koje žene koriste da se uklope, prežive ili zaštite.
Emotivna dinamika i (ne)posjedovanje u stihovima
„Ti mi previše vrijediš / da te ne poželim zadržati“ priznaje vrijednost žene, ali istovremeno iskazuje želju da je “zadrži”. To je kontradiktorno jer ide protiv koncepta slobode – željeti nekoga imati, a istovremeno voljeti njegovu slobodu je suštinski paradoks savremene intime.
U vremenu kada žene formalno imaju slobodu, ova pjesma nas podsjeća da emocionalna sloboda i autentičnost nisu garantovane, da mnoge žene još uvijek “kriju pogled”, bilo zbog društvenog pritiska, trauma ili nesigurnosti, kao i da ljubav mora biti prostor slobode, neposjedovanja. U tom smislu, pjesma može biti i poziv muškarcima da razumiju kompleksnost ženske unutrašnje borbe i da vole tako da osnažuju, a ne ograničavaju.
