Bosanski kulturni centar najavljuje promociju romana pod nazivom “Zlatni geler, bosanskohercegovačkog književnika i dramaturga Almira Imširevića. Sa autorom će o novom romanu, koji je objavila izdavačka kuća Buybook, razgovarati Ivana Golijanin.
U centru romana je preživjeli opsade Sarajeva koji na rezidenciji za pisce, u francuskom gradiću, pokušava povezati niti svoga života nakon očeve smrti prožet nikad prolaznom traumom rata. (…) Iako se svojom upečatljivošću izdvajaju pasaži koji predstavljaju povratak priče unazad – takozvani flešbekovi (u njima vidimo kako se glavni junak otuđuje od vlastitog bola i empatije za bol drugih ljudi, posebno na primjeru dječaka koji umire pogođen sitnim gelerom), Zlatni geler je koherentne strukture na tragu modernističkog promišljanja romana. Enki Duraković, glavni junak, bori se s vlastitim ratnim/životnim demonima i demonima pisanja, krajnji rezultat je roman o traumi i pokušaju oporavka. A to je ono vječno pitanje na koje možda nikad nećemo pronaći odgovore. Uostalom, ovaj roman je i baziran na začudnosti, na čuđenju pred misterijom vlastitog i tuđih života.“
Prvi roman dokazanog dramskog pisca Almira Imširevića, pod zaista odličnim nazivom Zlatni geler, donosi izvjestan zaokret u autorovom pisanju. To je egzistencijalistički roman na tragu kultnog romana Stranac Alberta Camusa, štivo obilato aluzijama i citatima iz svjetske književnosti i filma, posebno dramske umjetnosti. U centru romana je preživjeli opsade Sarajeva koji na rezidenciji za pisce, u francuskom gradiću, pokušava povezati niti svoga života nakon očeve smrti prožet nikad prolaznom traumom rata. Mir malog grada samo pojačava tamni legat rata u glavnom junaku, koji ne završava kao Camusov Mersault ali u simboličkom smislu biva apsurdno kažnjen.
Faruk Šehić o romanu kaže: „O tome u kolikoj mjeri je ovaj roman autobiografski ne bih previše pisao jer je Imširević, bez obzira na prisustvo/odsustvo autobiografskog nadahnuća, uspio priču Enkija Durakovića uzdići na nivo pripovijesti i tu pitanje o autobiografskom postaje gotovo u potpunosti irelevantno, osim možda za neke pozitiviste koji će se autorovim djelom baviti u budućnosti. Kako bilo, „Zlatni geler“ je zreli romaneskni debi koji će zadovoljiti i zahtjevnijeg čitatelja u živom prenošenju jedne intimne zbilje.“
Imširićeve drame su nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u zemljama Europe, te uvrštene u nekoliko antologija.
Šehić dodaje: “Iako se svojom upečatljivošću izdvajaju pasaži koji predstavljaju povratak priče unazad – takozvani flešbekovi (u njima vidimo kako se glavni junak otuđuje od vlastitog bola i empatije za bol drugih ljudi, posebno na primjeru dječaka koji umire pogođen sitnim gelerom), Zlatni geler je koherentne strukture na tragu modernističkog promišljanja romana. Enki Duraković, glavni junak, bori se s vlastitim ratnim/životnim demonima i demonima pisanja, krajnji rezultat je roman o traumi i pokušaju oporavka. A to je ono vječno pitanje na koje možda nikad nećemo pronaći odgovore. Uostalom, ovaj roman je i baziran na začudnosti, na čuđenju pred misterijom vlastitog i tuđih života.”
Almir Imširević rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao je na Odsjeku za dramaturgiju, te od 1998. godine radi kao predavač i dramaturg. Autor je drama: “Kad bi ovo bila predstava…” (1997.), “Balkanski đavo Sram” (1998.) – uvrštena je u francusku antologiju evropske drame “De Pinter a Muller“, drama “Kad bi ovo bila predstava…” – uvrštena je u Antologiju BH drame XX vijeka, “Circus Inferno” (2001.), “Po istinitoj priči” (2006.), “Mousefuckers” (2008.) , “Deset razlika ili The Only Thing That’s Real” (2011.),“Kad bi ovo bio film” (2012.) i mnoge druge.
Kao dramaturg radio je u skoro svim profesionalnim teatrima Bosne i Hercegovine. Kao scenarista radio je na filmu i televiziji. Do sad je objavio dvije knjige drama, zatim, knjigu kratkih priča “Strana 212” (2011. izdavač Omnibus) i knjigu od 22 priče “Najljepši od svih svjetova” (2020. izdavač Nomad).
Teatarske kritike, prikaze i eseje objavljivao je u sarajevskim časopisima. Autor je i nekoliko scenarija za televizijske projekte rađene u BiH i Hrvatskoj, te scenarist igranog filma “Mliječni put”. Bio je jedan od rukovodilaca Otvorene scene “Obala”; niz godina nalazio se na funkciji šefa Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.
Promocija će se održati u srijedu, 07. februara, s početkom u 19:00 sati u Galeriji sarajevskog BKC-a.
