U srijedu, 14. oktobra 2026. godine, u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine održan je književni razgovor s piscem, novinarom i publicistom Amerom Tikvešom. Događaj su organizovali Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i Književni korner, a razgovor s autorom vodio je Goran Vrhunc.
Tokom susreta predstavljeni su različiti aspekti Tikvešinog književnog i publicističkog rada, od prvih pjesničkih pokušaja i kratke proze do književnosti za djecu, esejističkog i biografskog pisanja. Razgovor je obuhvatio njegov autorski razvoj, čitalačko iskustvo te društvene i kulturne okolnosti koje su oblikovale njegova književna interesovanja.
Govoreći o svojim književnim počecima, Tikveša se prisjetio interesovanja za pisanje koje se razvijalo još tokom djetinjstva, kada je počeo voditi dnevnike i pisati poeziju. Kasnije obrazovanje u oblasti književnosti i profesionalni rad u novinarstvu proširili su njegova interesovanja prema različitim oblicima pisanja. Bilo je riječi i o njegovom novinarskom angažmanu, koji, pored kulture, obuhvata obrazovanje, politiku i druga društvena pitanja.
Jedna od tema razgovora bila je zbirka „Taksi priče“ (Buybook, 2017), u kojoj autor kroz susrete i razgovore sa sarajevskim taksistima oblikuje književnu sliku grada i njegove svakodnevnice. Tikveša je govorio o nastanku zbirke i pripovjedačkom postupku kojim stvarna iskustva, zapažanja i razgovore preoblikuje u književne tekstove. Kroz različite perspektive likova zbirka donosi prikaz društvenih odnosa, životnih okolnosti i protivrječnosti savremenog Sarajeva. Autor se osvrnuo i na recepciju knjige te neposrednu komunikaciju s čitaocima koju su „Taksi priče“ potaknule.
Značajan dio razgovora bio je posvećen knjizi „Ljetovanje u podrumu: Priče o pjesmama“ (2020), nastaloj iz autorovih tekstova o poeziji i pjesnicima koji su obilježili njegovo čitalačko i životno iskustvo. U ovoj knjizi Tikveša povezuje interpretaciju pjesničkih tekstova s autobiografskim zapisima, ličnim sjećanjima i promišljanjima o društvenoj stvarnosti. Među autorima čiju poeziju razmatra nalazi se i Ćamil Sijarić, čije stihove Tikveša tumači kroz vlastito iskustvo, pitanja pripadnosti, identiteta i odnosa prema zavičaju. Razgovor o knjizi otvorio je pitanja individualnog doživljaja književnosti, interpretacije pjesničkog teksta i utjecaja poezije na oblikovanje ličnog pogleda na svijet.
Tokom razgovora Tikveša se osvrnuo i na književno stvaralaštvo Bisere Alikadić (1939–2026), jedne od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnikinja i prozaistica, koja je preminula 6. oktobra ove godine. Njen književni opus, koji obuhvata poeziju, romane i književnost za djecu, zauzima važno mjesto u historiji savremene bosanskohercegovačke književnosti. Alikadić je svojim izrazito individualnim pjesničkim glasom i tematiziranjem ženskog iskustva, tjelesnosti, ljubavi i slobode pomjerala granice dotadašnjih književnih konvencija. Njena djela, među kojima se izdvajaju pjesničke zbirke „Noć i ćilibar“, „Drhtaj vučice“ i „Raspeće“, te romani „Larva“ i „Krug“, značajna su i za razumijevanje razvoja ženskog autorstva i njegovog mjesta u bosanskohercegovačkom književnom kanonu. Osvrt na stvaralaštvo Bisere Alikadić otvorio je i pitanje vrednovanja književnog naslijeđa te prisustva pojedinih autorskih opusa u savremenoj čitalačkoj i književnokritičkoj recepciji.
Predstavljeno je i Tikvešino stvaralaštvo za djecu, uključujući slikovnice „Magične bojice“ i „Perje biserje“, obje objavljene 2023. godine u izdanju Buybooka, čime je obuhvaćen još jedan segment njegovog književnog rada.
Među temama razgovora našla se i njegova najnovija knjiga, „Ibrica Jusić: Čovjek bez kafića“ (Croatia Records, 2025), biografija dubrovačkog kantautora Ibrice Jusića. Nastala na osnovu višegodišnjeg istraživanja, razgovora s umjetnikom i proučavanja dokumentarne građe, knjiga prati Jusićev životni i profesionalni razvoj u širem kontekstu jugoslavenske muzičke scene. Razgovaralo se o tradiciji šansone, njenim francuskim i italijanskim utjecajima te odnosu muzike i poezije u Jusićevom stvaralaštvu. Tikveša je predstavio istraživački postupak i način na koji je umjetničku biografiju oblikovao kroz repertoar, interpretacije i okolnosti u kojima se razvijala Jusićeva karijera.
Na kraju susreta autor je predstavio četiri pjesme povezane s fotografijama koje je sam snimio. Time je publici približio i svoje interesovanje za fotografiju, kojom se bavi proteklih dvadesetak godina, te mogućnosti povezivanja fotografskog i pjesničkog izraza u formi foto-poezije.
Književni razgovor pružio je uvid u različite periode Tikvešinog stvaralaštva, njegove književne postupke i autorska interesovanja. Kroz osvrt na pojedina djela razmatrana su pitanja odnosa književnosti i životnog iskustva, stvaralačkog procesa, saradnje s izdavačima i recepcije književnih djela. Knjige Amera Tikveše, kao i djela brojnih savremenih bosanskohercegovačkih autora, dostupne su korisnicima u fondu Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.
