Na konkurs se šalju originalne, neobjavljene i neizvođene pjesme pisane na službenim jezicima u BiH maksimalnog trajanja 4 minute. 

Produkciju svih odabranih pjesama realizira BHRT koji podnosiocima prijava odabranih pjesama garantira učešće na jednoj od večeri festivala, direktan televizijski i radioprijenos i predstavljanje na press konferenciji festivala. 

Pravo učešća na Konkursu imaju podnosioci prijava iz cijelog svijeta.

Za najbolje pjesme organizator će osigurati novčane nagrade i festivalska priznanja u navedenim kategorijama: 

– Najbolji tekst,

– Najbolja muzika,

– Najbolji aranžman,

– Najbolja interpretacija,

– Pobjednička pjesma festivala i

– Nagrada publike.

Da bi prijava bila uvrštena u razmatranje, neophodno je da sadrži:

– cijeli tekst pjesme,

– demo snimak pjesme u mp3 formatu koji sadrži dionicu glavnog vokala uz pratnju isključivo jednog instrumenta, sadržaji generirani umjetnom inteligencijom se ne prihvataju; 

– kratku biografiju i kontakt informacije autora muzike i teksta pjesme.

Prijava po izboru podnosioca prijave može da sadrži:

– prijedlog za vokalnog solistu sa kraćom biografijom

– prijedlog za autora aranžmana.

Prijave slati na e-mail adresu: mpbhrt@gmail.com 

Krajnji rok za prijavu pjesama je 19. 5. 2026. godine.

Selekciona komisija će sve podnosioce prijava informirati o rezultatima Konkursa najkasnije do 26. 5. 2026. godine. Sve informacije o konkursu potražite na web stranici i svim platformama BHRT-a.

Imamović je jedan od vodećih predstavnika savremene sevdalijske scene u Bosni i Hercegovini, istraživanje prepoznatljivog po (jedinstvenom) sevdalijskom izrastaju na sceni u Bosni i Hercegovini, istraživanje prepoznatljivog (jedinstvenog) slojevitog utemeljenja dugogodišnjeg pristupa muzičkih specifičnosti ovog žanra, ali i njegove prostorne, istorijske i društvene kontekstualizacije.
Ovom prilikom, Imamović će nastupiti s Ivanom Đurićem Zubčevićem (violina) i Benjaminom Drijenčićem (truba).

Damir Imamović (1978, Sarajevo), jedan je od najznačajnijih predstavnika današnje sevdalijske scene u BiH. Autor je osam muzičkih albuma od kojih je neke objavio za prestižne world music izdavače kao što su The Glitterbeat Records (Dvojka, 2016) i Wrasse (Singer of Tales, 2020). Kao prvi izvođač na ovom prostoru Damir je izdao i album za prestižni američki Smithsonian Folkways. Album je nastao u saradnji sa bosansko-američkim piscem Aleksandrom Hemonom i nosi naziv kao i Hemonov roman The World And All That Holds (2023).

Odrastajući u porodici sevdalijskih bardova, Damir rano upoznaje svijet tradicionalne muzike, otrkivajući ga sa prijateljima Farah Tahirbegović. Prvi album snima 2006. godine, nakon čega slijedi serija nastupa u BiH i regionu bivše Jugoslavije. Kasnije će se okretati širom Evrope, do Kine, SAD-a, Meksika, Japana i Indije.

Sarađuje s muzičarima kao što su Eric Vloeimans, Greg Cohen, Ivana Đurić, Bojan Z, Vlatko Stefanovski, Ivan Mihajlović, Nenad Kovačić, Vlado Kreslin, Derya Türkan, Jadranka Stojaković, Frenkie, Jelena Popržan, Vasil Hadžimanov, Žiga Golob. Radio je producentima kao što su Chris Eckman (Dvojka, The Glitterbeat Records, 2016) i Joe Boyd i Andrea Goertler (Singer of Tales, Damir Imamović feat. Greg Cohen, Derya Türkan & Ivana Đurić, Wrasse Records, 2020).
Dobitnik je nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Između ostalog, proglašen je Najboljim evropskim umjetnikom u oblasti world music-a (Songlines Magazine, London, 2021), njegov album Singer of Tales dobio je prestižnu nagradu njemačkog Udruženja muzičkih kritičara (2020).
Damirov istraživačko-edukacijski rad stoji u temelju njegove muzičke aktivnosti. U okviru vlastitog projekta SevdahLab, održao je predavanja i radionice širom svijeta. U Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, godine 2015. postavlja veliku multimedijalnu izložbu Sevdah, umjetnost slobode, godinu kasnije objavljuje prvu historiju historije sevdalijske muzike pod imenom Sevdah (Vrijeme, 2016.) koja je do sada prevedena na engleski i na slovenački.

Pored nastupa, istraživanja i pisanja o sevdahu, Damir je aktivan i kao autor muzike i tekstova. Piše za pozorište, film, video igre, kao i za druge izvođače. Od 2023. godine radi kao viši asistent na Odsjeku za muzikologiju i etnomuzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Ulaz je slobodan.

Novo umjetničko djelo Alme Subašić, pjesma “Glasom iz sehara” i njen prateći spot, objavljeni na svim svjetskim platformama za distribuciju muzike.

Tekst, muziku i aranžman razigrane pjesme Glasom iz sehara potpisuje Damir Imamović, koji je pjesmu namjenski napisao za Almu, što posebno doprinosi umjetničkoj i ličnoj dimenziji njihove prve zvanične saradnje – saradnje nastale iz dugogodišnjeg prijateljstva i zajedničke ljubavi prema tradicionalnoj muzici.

O radu sa Damirom Imamovićem, za DertMusic, Alma govori kako je bio inspirativan, dodavši:

“Damir je napisao ovu pjesmu i na prvo slušanje sam se zaljubila. To je ono kako Damir mene vidi, sa stihovima “kao mala kad sam bila ja”, Alme djevojčice koja je pjevala i odrastala uz sevdalinku, zatim “znate li gdje stare pjesme borave ili ljudi sve zaborave?”; to je ono o čemu smo mi i promišljali… gdje je mjesto staroj muzici u današnjem kontekstu. Zato i ova pjesma jeste spona izmedju prošlosti i budućnosti, ona jeste nova i savremena pjesma u svom zvuku ali je ipak duboko inspirisana sevdalinkom.”

„Glasom iz sehara“ propituje naš odnos prema muzičkom naslijeđu – koliko pamtimo stare pjesme, gdje ih danas pronalazimo i kakvo mjesto imaju u savremenom životu. Kroz savremeni autorski izraz pjesma, duboko ukorijenjena u tradiciji sevdaha, paralelno između prošlosti i sadašnjosti danas sevdalinici poklanja novi život.

Pjesma je snimljena u studiju multiinstrumentaliste Nedima Imamovića, koji osim doprinosa na bas gitari potpisuje mix i mastering, dok je za izvedbu na violini zaslužan Zanin Berbić, renomirani sevdalija i dugogodišnji saradnik Alme Subašić. Spot, u kojemu se isprepliću bh. arhitektonske ljepote i atmosfera danas rijetkog zajedničkog i živog stvaralaštva, potpisuje kreativni režiser Romano Kuduzović, čime je “Glasom iz sehara” postala dijelom svevremenog muzičkog bogatstva.

Posebna odlika centralne pjesme ovog proljeća jeste što je u cijelosti rezultat zajedničkog angažmana ljudi što svoja djela baziraju na predanom radu i iskonskom talentu. Prošetajte sarajevskim mahalama uz Almin “Glas iz sehara” i dozvolite sebi milinu i razdraganost. Na ovom linku nalazi se spot, a pjesma Glasom iz sehara dostupna je na svim digitalnim platformama za slušanje muzike kao što su Spotify, Deezer, Apple Music i dr.

Izložba donosi izbor iz obimnog fotografskog arhiva Milomira Kovačevića, koji predstavlja jedno od najvažnijih vizuelnih svjedočanstava o životu u opkoljenom Sarajevu. Fokus izložbe je na kulturnoj produkciji u ratnim okolnostima – umjetničkim praksama, događajima i susretima koji su nastajali uprkos svakodnevnom nasilju, razaranju i izolaciji.

U tekstu „Milomir Kovačević i opsada Sarajeva“, Semezdin Mehmedinović ističe da je opsada Sarajeva predstavljala „drukčiji vid ratovanja“, u kojem je „konstantna patnja bezimenih civila“ postala dominantna slika grada. Upravo u takvim okolnostima, kako navodi, razvija se snažna potreba za očuvanjem normalnosti i ljudskog dostojanstva, što rezultira intenzivnim kulturnim životom: „potreba umjetnika i pisaca da kroz kreaciju opišu svoju stvarnost znatno je ojačala već u prvoj godini opsade“. Mehmedinović naglašava da su kulturne aktivnosti imale ključnu ulogu u opstanku grada, ali i u njegovoj međunarodnoj percepciji, dok Kovačevićev fotografski rad ostaje trajni zapis tog iskustva: „cijela povijest opsade grada postoji tako što je preživjela na njegovim fotografijama.“

Srodnu perspektivu nudi i Ferida Duraković u tekstu „Kultura u opkoljenom Sarajevu“, gdje naglašava dvostruku prirodu ratnog iskustva: „Bio je rat. Bilo je strašno. I bilo je divno“, ukazujući na istovremenu prisutnost destrukcije i stvaralačke energije. Kultura i umjetnost, prema njenim riječima, bile su način otpora i očuvanja humanosti: „U ratu smo stvarali i pokazivali svijetu svoje književne, muzičke, likovne, filmske, pozorišne, multimedijalne radove kako ne bismo, anonimni i neprepoznati, razneseni granatom ili pogođeni snajperom s brda, skončali ovaj jedan i jedini život na ulicama opkoljenog, čudnog grada koji leži na raskršću četiriju velikih religija svijeta – kakvo blago i kakvo prokletstvo sudbine!“ Duraković pritom podsjeća i na intenzitet kulturnog života u Sarajevu tokom opsade, naglašavajući da su hiljade umjetničkih događaja, predstava, izložbi i knjiga nastajale u krajnje oskudnim uslovima, kao izraz potrebe da se preživi i ostavi trag.

Izložba „Kultura u ratu: Sarajevo 1992–1995.“ kroz objektiv Milomira Kovačevića dokumentira upravo tu dimenziju opsade – svakodnevni napor da se održi kontinuitet kulturnog života i sačuva identitet grada. Fotografije svjedoče o umjetnosti kao prostoru otpora, zajedništva i sjećanja, ali i o njenoj ulozi u borbi protiv zaborava.

JU „Bosanski kulturni centar KS“, u okviru ove Manifestacija koja se dešava pod pokroviteljstvom Vlade Kantona Sarajevo, najavljuje nekoliko zanimljivih događaja.

Program:

Akademski kulturni centar “Seljo”- Velika dvorana JU BKC KS, 04. 05. 20:00 sati

Grupa Konvoj –Velika dvorana JU BKC KS, 06. 05. 20:00 sati

Dječija predstava “Kome treba pozorište?”- Galerija BKC KS, 07. 05. 12:00 sati

Koncert Nermin Puškar i Almas – Velika dvorana JU BKC KS, 07. 05. 20:00 sati

Gala koncert pod nazivom „Pjesme slobode“okupit će neka od  najboljih muzičkih imena iz Bosne i Hercegovine i regije – Velika dvorana JU BKC KS, 08. 05. 20:00 sati

Proglašenje najboljih video radova pristiglih na Javni poziv „Proljeće u Sarajevu – video konkurs“ – Galerija JU BKC KS, 09. 05. 19:00 sati

Međunarodna izložba oldtimer vozila09. 05. od12:00 do15:00 sati  – izložba ispred tržnog centra SCC, od 15:00 do18:00 sati izložba na platou preko puta Vijećnice

Porodični dan u Pionirskoj dolini, 09.05. od 11-14 sati  

Obilježavanje 81. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom – Spomen park Vraca, 09.05.  10:30  sati  

Akademski kulturni centar “Seljo”, jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava u Bosni i Hercegovini, osnovano 1949. godine, predstavit će se cjelovečernjim programom u ponedjeljak, 04. maja, u 20 sati, u Velikoj dvorani BKC-a. Nastupit će sekcije ovog društva: Narodni orkestar „Bentbaša“ sa vokalnom solisticom Almom Subašić, Muški vokalni ansambl “Prijatelji“, Ženski vokalni ansambl “Corona”, te Orkestar harmonika “BH akordeonisti”. Voditelj programa bit će Armin Omerović.

Učesnici programa će uz zanimljivu scensku dramaturgiju predstaviti bogatstvo tradicionalne muzičke baštine Bosne i Hercegovine, a poseban akcenat bit će stavljen je na sevdalinku, orkestralni zvuk i vokalnu tradiciju.

Ansambl „Seljo“, iako amaterski, zahvaljujući svom vrhunskom izvođačkom nivou, može se svrstati uz bok ponajboljim profesionalnim ansamblima na teritoriju bivše Jugoslavije. O kvaliteti izvedbe ovog društva, koje je osnovano 1949. godine, svjedoče i brojna priznanja i nagrade koje su osvojili na mnogim međunarodnim i domaćim festivalima i smotrama, uključujući i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva i plakete Univerzitata u Sarajevu i Kantona Sarajevo. Tokom višedecenijskog djelovanja “Seljo” je realizovao stotine koncerata, predstava, izložbi i međunarodnih gostovanja, predstavljajući Bosnu i Hercegovinu u brojnim evropskim i svjetskim zemljama.

Grupa Konvoj nastupa u Velikoj dvorani BKC-a, u srijedu, 06. maja, u 20 sati.

Konvoj je bosanskohercegovački pop-rock sastav poznat po emotivnim baladama i modernom produkcijskom zvuku koji spaja pop i rock senzibilitet. Bend koji je već 38 godina u stalnom traganju za novim i svježim muzičkim izrazom, nastao je iz potrebe da se kaže i čuje ono što živimo i osjećamo, a njihove svirke u rodnom gradu uvijek su posjećene i vlada odlična atmosfera.

Konvoj postoji još od 1988. godine. U tom periodu članovi su bili: Hamdija Salihbegović – Hamo (gitara), Muamer Đozo (bass gitara), Mirsad Krupalija (bubnjevi), Davor Ebner (vokal). U ovoj postavi osvajaju prvu nagradu na tada popularnom muzičkom festivalu “Nove nade, nove snage” koji je vodio Želimir Altarac – Čičak. Bend je na samom početku rata u Sarajevu zamrznuo svoj rad.

Godine 1993. Hamo i Đozo pozvali bubnjara Samira Bajraktarevića – Bajčija i pjevača Nedžada Merdžanovića-Nećka da im se pridruže.

U novembru 1995. godine bend ulazi u studio “Muzičke produkcije 99” iz Sarajeva gdje završavaju debitantski album “Sa vremenom” koji se pojavljuje na tržištu početkom 1997. godine.

U proljeće 1997. godine grupa Konvoj organizuje prvu veliku poslijeratnu turneju na teritoriji Bosne i Hercegovine. U tom periodu bend čvrsto drži prva mjesta na svim top listama u državi. Kao veliki hit sa albuma “Sa vremenom” se izdvaja pjesma “U tvojim očima”.

Do sada su objavili su pet studijskih i jedan live album.

U Galeriji BKC-a 07. maja u 12 sati će biti izvedena dječija predstava “Kome treba pozorište?” Ova muzička bajka je nastala prema priči  “Lutkar i njegova djeca” poznatog pisca za djecu Fahrudina Kučuka, a dramatrugiju za ovu predstavu je priredila Lidija Sejdinović.

U predstavi učestvuju: Fahrudin Kučuk, Lidija Sejdinović, Aldin Tucić, Ernad Bihorac, Haris Bidžan, Asja Bajramović, Muamer Mehmetović, Adrijan N. Mehmetović

Predstava “Kome treba pozorište”, kroz glumu, pjesmu, ples, kao i kroz lepezu emocija, progovara o svim aktuelnim temama u odrastanju djece, te važnosti pozorišta, kulture i umjetnosti u odgoju u njihovom obrazovanju i odgoju, a pritom obuhvaća i mnoga pitanja koja zaokupljaju odrasle kroz univerzalnu temu o svakodnevnoj borbi tame i svjetlosti u nama i oko nas.

Koncert Nermina Puškara i Almasa biće održan 07. 05. u 20 sati u Velikoj dvorani BKC-a.

Dva izuzetna umjetnika izvest će pjesme koje su obilježile njihovu uspješnu dugogodišnju muzičku karijeru, i koje su, slobodno možemo reći, obilježile jedan vremenski period i uz koje je odrasla cijela jedna generacija.

Nermin Puškar je jedan od najznačajnijih rok muzičara u Bosni Hercegovini koji svojim interpretacijama oduševljava već gotovo tri decenije. 

Čovjek čiji energični nastupi i emotivne pjesme, koje imaju status kultnih, ostavljaju snažan utisak na publiku, potvrđujući njegov status jednog od vodećih vokala pop‑rock scene ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Regionu. Puško i sjajan bend vrhunskih muzičara najavljuju veliki koncert u Sarajevu. Proljeće će svakako biti u znaku Puškinih bezvremenskih hitova.

Karijeru je započeo u grupi Krug sa kojom izdaje album “Odsustvo kraja”. Nakon toga dolazi u Sarajevo i upisuje muzički akademiju 1998. godine. Sa grupom Knock out izdaje svoj drugi album “Jednom kad sve ovo…” na kojem je i autor svih pjesama. Početkom 2003. godine Nermin napušta Knock out i fokusira se na autorski rad. Od tog perioda sarađuje kao autor teksta i muzike, studijski muzičar, aranžer i producent sa zvjezdama pop i rock scene na prostoru bivše Jugoslavije. Između ostalih se izdvajaju: Marija Husar, Deen, Tony Cetinski, Massimo Savić, Dino Merlin, Željko Joksimović, Hari Mata Hari, Tifa, Amel Ćurić, Enver Lugavić, Karolina Gočeva, Erato, Lily Galić, Jelena Milušić i dr.

Almas u BKC-u donosi koncert za publiku koja je odrasla uz sarajevski rock, iskrene tekstove i muziku punu emocija. Kroz akustične i električne izvedbe, Almas će povesti publiku na muzičko putovanje obilježeno autentičnim sarajevskim zvukom – onim koji je nastajao na ulicama, u klubovima i kroz decenije stvaranja.

Uz pjesme koje su obilježile njegovu višedecenijsku karijeru, publika će imati priliku čuti i nove singlove koji najavljuju predstojeći studijski album.

Almas je pjevač, bas gitarist, kompozitor i aranžer koji je svoju muzičku karijeru započeo kao osnivač i frontmen benda Erogene Zone.

Almas je uporedo radio i na samostalnim projektima od kojih se izdvaja rad u bendu  „GRAFIT“. Kao producent, basista i aranžer učestvuje na snimanju albuma ovog benda pod nazivom “Ploča”. Sa albuma “Ploča” grupa GRAFIT objavljuje 2013. godine četiri video spota za pjesme: “Hodaj” i “Sloboda”, a 2014 godine, pjesme “Tamo drugi je grad” i “Jutro”.

Danas djeluje kao solo autor i izvođač s prepoznatljivim zvukom i emotivnim izvedbama. Njegovi koncerti i nastupi odlikuju se snažnom energijom i emotivnom povezanošću s publikom, redovno ispunjavajući dvorane širom Bosne i Hercegovine i ostavljajući nezaboravan utisak.
 

Na gala koncertu pod nazivom „Pjesme slobode“ u BKC-u, 08. maja, u 20 sati, okupit će se neka od  najboljih muzičkih imena iz Bosne i Hercegovine i regije. Koncert se organizuje povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom, a na pozornici Velike dvorane će nastupiti: Dado Topić, Željko Bebek, Zoran Predin, Muhamed Fazlagić – Fazla, Ismet Kurtović, Fikret Kurtović, Sandra Bagarić, Darko Domitrović, Nermin Puškar, Mustafa Čizmić-Čizma, Branko Likić, Aida Mušanović – Arsić, hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Hor Muzičke škole Zenica.

Voditelj programa će biti Dževdet Tuzlić, a vokalne interpretatore će pratiti bend Nastavnik Kosta i zdravo starenje. Na koncertu će pored najvećih hitova izvođača biti izvedene pjesme koje šalju poruke slobode.

Proglašenje najboljih video radova pristiglih na Javni poziv „Proljeće u Sarajevu – video konkurs“, bit će održano 9. maja, u 19 sati u Galeriji BKC-a.

Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo je uz pokroviteljstvo Vlade Kantona Sarajevo, tokom aprila i maja objavio javni poziv za učešće u video konkursu „Proljeće u Sarajevu“. Konkurs je bio otvoren za sve zainteresovane građanke i građane, autore, studente, kreativce i ljubitelje video produkcije koji žele na kreativan način predstaviti Sarajevo kroz kratki video format.

Tema konkursa je bila „Proljeće u Sarajevu“, a video radovi u trajanju od 1 do 3 minute su trebali da prikažu grad Sarajevo u proljetnom ambijentu, njegovu arhitekturu, prirodne ljepote, javne prostore, kulturno-historijske vrijednosti, svakodnevni život građana i urbani duh grada. Autori su imali slobodu u izboru pristupa i stila (dokumentarni, umjetnički, turistički, eksperimentalni, ili drugi). Nagradni fond za prva tri mjesta iznosi: 1. mjesto: 1 500 KM, 2. mjesto: 1 000 KM, 3. mjesto:    500 KM.

Međunarodna izložba oldtimer vozila u organizaciji Old Timer kluba Sarajevo održat će se 09. 05. na platou ispredtržnog centra SCC od 12 do15 sati, kao i na platou preko puta Vijećnice od 15 do 18 sati. Ova tradicionalna manifestacija, uz izložbe atraktivnih vozila i defilee gradom, već godinama okuplja desetke posada iz Bosne i Hercegovine, te iz regije i Europe.

Porodični dan u Pionirskoj dolini bit će održan 09. maja od 11 do 14 sati.  

Dva sata pjesme, druženja, zabave, igre, voćnih delikatesa, slatkiša i poklona čeka vas sve koji dođu na višesatno druženje i proslavu u povodu Dana Kantona Sarajevo u najpopularnijem rekreativno- zabavnom centru Pionirska dolina. Porodična zabava besplatna je za sve, a ulaz u Pionirsku dolinu bit će slobodan.

Obilježavanje 81. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom održat će se 09. maja, u 10:30  sati, na  Spomen park Vraca.

Događaj organizuje SABNOR BiH, a bit će upriličen prigodan program kako bi se obilježila pobjeda nad fašizmom 1945. godine, te položilo cvijeće i odala počast antifašističkim borcima.Organizator podsjerća da je ulaz na programe je slobodan, ali zbog ograničenog broja mjesta u dvorani BKC-a, svi zainteresovani će besplatne ulaznice za koncerte grupe Konvoj, Nermina Puškara i Almasa, te za koncert „Pjesme slobode“, moći preuzeti u biletarnici u BKC-u, od ponedjeljka 04. 05. od 10 sati.

Na dizajnu je radila Edita Gazibara sa motivima korijenja i knjiškim stranicama, vizuelno podupirući fuziju poezije i elektronske muzike, koji su oživljeni u prvom video singlu “Partizansko groblje” iza kojeg stoji kreatorka Amra Sidran.

Abdulah Sidran je jednom od najvećih pjesnika Bosne i Hercegovine, njegova pisana zaostavština je od velike vrijednosti, Nedim Zlatar na projektu je okupio etabliranu glumačku ekipu Ukaja i Bajramovića koji kazuju stihove na autorsku muziku, a sam album oje bjavljen na Sidranovu godišnjicu smrti.

Zlatar za DertMusic kazuje o samoj ideji vodilji i uopće o ovom projekat spoken word album “Čudni zapisi”: “Nakon saradnje sa Mehmedom Begićem i dva spoken word albuma “Savršen metak” iz 2015. i “Opasan čovjek” iz 2017. godine, osjećao sam da je to veoma inspirativan format za muziku i mentalnu vizualizaciju stihova. Recitacija, za razliku od pjevanja, daje kontrapunkt svirci ostavljajući dosta prostora za muzikalnu interpretaciju izrečenih misli. Posebno je interesantno birati način na koji aranžman prati narativni tok i kontekst poezije. Mislim da recitacija može biti širok i povoljan teren za maštovitu realizaciju muzike.

Konkretno sa ovim albumom želio sam napraviti još veći kontrast izmedju muzike i Sidranovih, dobro poznatih stihova, od kojih su neki već prije nalazili utočište u muzici. Za mene on je jedan od najvećih pisaca našeg jezika i jedan od najinspirativnijih pjesnika. Mislim da su pjesnici najrjeđi u društvu i sretan sam što sam imao priliku raditi ove albume i tako ostaviti njihov trag u muzici.”

Album je omaž i posveta Abdulahu Sidranu, jednom od najvećih pjesnika našeg podneblja, i od aprila je dostupan za download na Bandcamp stranici Nedima Zlatara, kao i na svim streaming platformama.

Ovaj rat je značajan zbog činjenice da je on bio svojevrsna najava Drugog svjetskog rata i prvi kolektivni čin protiv fašizma koji je u tim godinama počeo buktati, ne samo u Evropi već u čitavom svijetu.

Dokumentarno-igrani film „Reprint Čede Kapora“, autora Almira Berkovca, prati dvije priče koje se prepliću. Prva slijedi uzbudljivi životni put Čede Kapora, koji je iz rodnog Trebinja otišao u Beograd i zaposlio se kao grafičar. Pristupio je Komunističkoj partiji Jugoslavije i, prema njenom nalogu, organizirao ilegalnu pečatoreznicu za pravljenje lažnih pasoša za odlazak boraca u Španiju. I sam je 1937. godine, preko Zagreba i Pariza, otišao na špansko ratište, gdje se borio protiv fašista. Iz Španije se vratio u Jugoslaviju, gdje je dočekao Drugi svjetski rat kao pripadnik partizanskog pokreta. Posljednji rat proveo je u Sarajevu, a na pitanja zašto je pristao na život u opkoljenom gradu, iako ga je mogao napustiti, odgovarao je: “Nisam htio bježati sa fronta!”

Druga priča prati sudbinu knjige „Španska revolucija u slici“. Kapor ju je 1938. godine vidio u Barceloni i poželio je kupiti, ali nije imao konzervu mesa – što je tada bila cijena knjige. Sutradan je saznao da je prodat i posljednji primjerak. Nije odustao, pokušao je nabaviti svoj primjerak i, preko Barcelone, kroz logore St. Cypriene i Meksiko, knjiga je konačno stigla u njegove ruke. Dvije godine pred smrt, 2002, uredio je i odštampao reprint izdanje knjige u 2.000 kopija na još dva dodatna jezika. Preminuo je 20. marta 2004. godine, kao posljednji dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine koji se borio na strani Španske Republike.

Glavne uloge u igranom dijelu filma igraju glumci Ermin Sijamija i Branko Đokić.

Ekipu filma, pored scenariste i reditelja Almira Berkovca, čine producent Sead Kreševljaković, novinar istraživač Dragan Stanimirović, saradnica na scenariju Snježana Mulić-Softić, direktor fotografije Midhat Mujkić, naratori Midhat Paravlić i Stefan Pejović, dok je muziku za film komponirao Duško Šegvić.

Projekcija filma će se održati 28. aprila 2026. godine u kinu Mirting Point sa početkom u 19 h

Ulaz na projekciju filma je slobodan.

O Nagradi Milan Mladenović 2026. odlučuje:

Vojislav Aralica  (Srbija), muzičar, kompozitor i producent;
Nemanja Đorđević  (Srbija), glavni urednik Balkanrocka;
Lada Furlan Zaborac  (Hrvatska), muzičar – LHD, bivši The Bambi Molesters i The Strange;
Vedran Peternel  (Hrvatska), muzičar – Živa voda, bivši Rundek Cargo Orkestar;
Ana Radonjić – Zoe Kida (Srbija), muzičarka.

Kao i prethodnih godina, konkurs za Nagradu Milan Mladenović 2026. trajat će tokom cijelog maja: od 1. do 31. maja 2026. godine.

„Ne zanimaju me žanrovi ni trendovi “, rekla je Ana Radonjić – Zoe Kida prije početka konkursa „Pošalji svoju stvar“ svim autorima i muzičarima koji planiraju da se prijave. „Važno je šta nosiš u sebi i šta tvoja pjesma donosi – i da vjeruješ u to!“

„Jedva čekam da počnem slušati pjesme. Nadam se čudu“, rekao je Vojislav Aralica prije početka takmičenja za Nagradu Milan Mladenović 2026.

„Moj sistem vrijednosti, koji svakako uslovljava naslijeđe Milana Mladenovića, zasnovan je na prepoznavanju kvaliteta, originalnosti i iskrenosti“ , rekao je Nemanja Đorđević pred novi izazov žirija za Nagradu Milan Mladenović.

„Pjesma ne mora biti glasna ili velika, ali mora reći nešto autentično, nešto iskreno – da iz intimnosti dosegne univerzalnost“, objasnio je Vedran Peternel šta očekuje od pjesme kako bi je nazvao osmim laureatom Nagrade.

Lada Furlan Zaborac je istakao da muzika nije sport i da u njoj nema takmičenja, te je zadatak ocjenjivanja tim teži. Međutim, posebnu pažnju će posvetiti trima stvarima:  “Inovativnost, autorski integritet i iskrenost” .

Nagrada Milan Mladenović ustanovljena je sa ciljem podsticanja muzičke kreativnosti koju karakterišu vrijednosti svojstvene umjetničkom naslijeđu Milana Mladenovića. Dobitnik prve nagrade koja je dodijeljena 2019. godine, bio je bend  Artan Lili  sa pjesmom “DEPRA”. Drugi laureat bila je grupa  dram  2020 sa pjesmom “Daj mi sve”. Sljedeće godine, 2021., nagrada je pripala  Ani & The Changes  za pjesmu “Tu”, 2022. godine laureat je bila iz Sjeverne Makedonije –  Dina Jashari  sa pjesmom “Doma”.  Ljubičice i njihova pjesma “Dok čekamo jesen” dobile su nagradu 2023. godine. Nemeček i pjesma “Mirila” trijumfovali su 2024. godine, a Elena Vasova sa pjesmom “Ljubov” je trenutna laureatkinja. Nagradu je primila 21. septembra 2025. godine, na Milanov rođendan. Njen nasljednik biće objavljen istog datuma ove godine. Fond za Nagradu Milan Mladenović 2026. iznosi 3.000 eura, a svi detalji o Nagradi i samom konkursu bit će objavljeni 1. maja 2026. na web stranici Fondacije Milan Mladenović.

Očekuje se da će milioni ljudi i ovog maja pratiti takmičenje za pjesmu Eurosonga, 70. po redu. Treću godinu zaredom, Izrael će se slaviti na sceni uprkos genocidu u Gazi, dok je Rusija i dalje zabranjena zbog ilegalne invazije na Ukrajinu. 

Šteta koju vojni aerodrom Ramstein, s kojeg američki bombarderi polijeću prema Bliskom istoku, nanosi ugledu Njemačke usporediva je s apsurdnim postavljanjem potpuno besmislenog takmičenja za pjesmu Eurosonga u Beču, sumnjivog događaja koji je odavno izgubio kredibilitet, ne samo zbog katastrofalnog učešća Izraela, već i, što je još važnije, pretvorio se u suvišno ismijavanje u smislu sadržaja.

U suštini je izbor za pjesmu Eurovizije postao izvor prihoda za vlasnike objekata, TV stanice, pružaoce tehničke infrastrukture, hotele, ugostitelje i reklamne agencije, pretvarajući ga u samousluživanje za poslovni svijet. Iluzija bratstva i jedinstva koja se prenosi MORA apsolutno biti dovedena u pitanje, posebno ove godine, smatraju brojna zvučna imena svjetske muzičke scene, poput Peter Gabriel, Brian Eno, Paul Weller, Massive Attack, Sigur Rós, Mogwai i mnogi drugi, koji u svom otvorenom pismu čelnicima Eurosonga duboko osuđuju učešće Izraela na Eurosongu 2026 kazavši u između ostalog i sljedeće:

“Kako je moguće da zemlja koja sa Evropom ima veze koliko džudo borac ima sa svjetskim prvenstvom u skijaškim letovima, zemlja koja godinama vrši genocid u Gazi, Libanu i širem Bliskom istoku, što je rezultiralo smrću desetina hiljada civila – djece, žena i starijih osoba, ne samo da ne bude bojkotovana od strane EU, već čak i pozvana na međunarodni događaj u našoj divnoj svjetskoj prijestolnici muzike i kulture, kada je, s druge strane, Rusija isključena sa SVIH međunarodnih sportskih i kulturnih događaja samo nekoliko sati nakon početka rata s Ukrajinom (sa znatno manjim brojem smrtnih slučajeva i kolateralne štete!)?

Nema pozornice za genocid #BojkotEurovizije

U svom pismu ovi umjetnici dalje kažu:

“Kao muzičari i kulturni radnici, od kojih mnogi žive u dometu Evropske radiodifuzne unije (EBU), odbacujemo da se Eurosong koristi za uljepšavanje i normalizaciju izraelskog genocida, opsade i brutalne vojne okupacije Palestinaca. Solidarni smo s palestinskim pozivima javnim emiterima, izvođačima, organizatorima zabava, ekipama i fanovima da bojkotuju Eurosong dok EBU ne zabrani saučesnika u izraelskom emiteru KAN.
Pozdravljamo principijelno povlačenje španskih, irskih, islandskih, slovenačkih i holandskih emitera, te mnogih finalista nacionalnog izbora koji su se obavezali da odbiju da idu na Eurosong. Baš kao što su se umjetnici borili protiv ugnjetavanja u Južnoj Africi, sada stojimo zajedno. Izraelski predsjednik za vrijeme aparthejda, Isaac Herzog – imenovan u podnesku Južne Afrike Međunarodnom sudu pravde za podsticanje genocida – odigrao je vodeću ulogu u lobiranju kod emitera da ne zabrane Izraelu učešće na takmičenju, najgledanijem svjetskom događaju žive muzike.”

Umjetnici smatraju licemjernim odgovore EBU-a na pitanja zločina Izraela čime je uklonjena  svaka iluzija o navodnoj “neutralnosti” Eurosonga. Podsjetimo da je EBU 2022. godine saopštio da će prisustvo Rusije “dovesti takmičenje na zao glas”. S druge strane, više od 30 mjeseci genocida u Gazi, uz etničko čišćenje i krađu zemlje na opkoljenoj Zapadnoj obali, ne smatra se dovoljnim da se ista politika primijeni na Izrael.

Umjetnici u svom izuzetno otvorenom i iskrenom pismu dalje naglašavaju:

“Kako bilo koji izvođač ili poštovalac Eurosonga mirne savjesti može učestvovati na sljedećem izdanju takmičenja u Austriji usred američko-izraelskih planova za hiper-nadzorovane koncentracione logore u “Novoj Gazi”? Postoje trenuci kada pasivna tišina nije opcija. Odbijamo da ćutimo kada izraelsko genocidno nasilje odjekuje i utišava palestinske živote. Kada djeca u izraelskim zatvorima trpe batine jer pjevuše melodiju. Kada je od gotovo svake pozornice, studija, knjižare i univerziteta u Gazi ostalo samo gomile ruševina, pod kojima tijela pokolja još uvijek čekaju na pronalazak i dostojanstvenu sahranu. Kao umjetnici, prepoznajemo našu kolektivnu moć djelovanja – i moć odbijanja. Odbijamo šutjeti. Odbijamo biti saučesnici. Pozivamo druge u našoj industriji da nam se pridruže. I solidarni smo sa svim principijelnim naporima da se okonča saučesništvo u svakoj industriji.”

Među prvim potpisnicima ovog pisma su: Brian Eno, Massive Attack, Sigur Rós, Nadine Shah, Idles, Young Fathers, Kneecap, Erika de Casier, Mogwai, Mechatok, Laurel Halo, Black Country New Road, AITANA, Paul Weller, Smerz, Nemahsis, Macklemore, Roger Waters, Peter Gabriel, Primal Scream, Ólafur Arnalds, Of Monsters And Men, Paloma Faith, Salute, David Holmes, Dry Cleaning, Hot Chip, Midland, Olof Dreijer iz The Knife, Lido Pimienta i bivši pobjednici Eurosonga Emmelie de Forest i Charlie McGettigan.

Ovo priznanje predstavlja značajan međunarodni uspjeh za film i njegove autore, potvrđujući snažno prisustvo savremene bosanskohercegovačke kinematografije na međunarodnoj sceni te otvarajući prostor daljoj festivalskoj i distributivnoj afirmaciji ostvarenja.

Ovogodišnje izdanje BHFF-a održano je u SVA Teatru i okupilo je brojne istaknute autore i umjetnike, među kojima su Rade Šerbedžija, Aleksandar Hemon, Lidija Zelović, Bojan Stojčić, Aida Šehović, Biliana Grozdanova i Chris Leslie, kao i predstavnike filmske industrije i bosanskohercegovačke dijaspore.

Festival, osnovan 2003. godine, najdugovječnija je međunarodna manifestacija posvećena bosanskohercegovačkom filmu u inostranstvu i jedna od ključnih platformi za promociju filmskih autora i kulture Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebnu nagradu je dobio i nosilac uloge iz filma Rade Šerbedžija za doprinos umjetnosti bosanskohercegovačkog filma. On je i predstavio film “Paviljon” u New Yorku pred festivalskom publikom.

U filmu „Paviljon“ igraju: Rade Šerbedžija, Zijah Sokolović, Miralem Zubčević, Ksenija Pajić, Jasna Diklić, Branka Petrić, Meto Jovanovski, Vladimir Jurc Lali, Kaća Dorić, Muhamed Bahonjić, Ivo Barišić, Ermin Bravo, Alban Ukaj, Nikša Butijer, Vedrana Božinović, Mirjana Karanović, Ermin Sijamija, Aleksandar Seksan, Snežana Vidović, Selma Mehanović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Ivica Šarić, Mugdim Avdagić, Sabina Kulenović i Ana Novaković.

Film „Paviljon“, nastao prema scenariju Viktora Ivančića i Emira Imamovića Pirketa, crna je komedija o grupi stanara staračkog doma “Paviljon”, koji se nakon godina zlostavljanja i poniženja odlučuju na oružanu pobunu. Naoružani ilegalnim sredstvima zauzimaju dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima.

Film „Paviljon“ premijerno je prikazan na otvaranju 31. Sarajevo Film Festivala, a nastao je u koprodukciji Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Siba Alkhiami, mlada softverska programerka i reperica, udružila se 2024. godine s Felixom Spitom, poznatim kao Monkyman, kako bi producirali pjesmu ‘Dounana’. Arapska riječ se prevodi kao “naš svijet”, ali na njemačkom zvuči kao “ohne uns”, što znači “bez nas”.

Dvije godine kasnije, usred palestinskog genocida i rata s Iranom, Siba je oživjela svoj rad, ponovo ga objavljujući na svojim stranicama na društvenim mrežama, što se poklopilo sa izraelskom agresijom na Libanon i Iran. Pjesma je sada postala glas svakog Arapina koji se bori protiv kolonijalizma i razotkriva zločine neprijatelja. U ovom kontekstu, Siba se pojavljuje kao revolucionarna arapska umjetnica, izražavajući svoja osjećanja iz srca Berlina, grada koji je stajao uz genocid u Gazi. Njen glas je stigao do arapskog svijeta kroz “Dounnu”, gdje ona izaziva izraelskog neprijatelja, koji pokušava prikriti istinu o svojim zločinima kroz ubijanje, raseljavanje i krvoproliće. 

Siba je svoju pjesmu predstavila na klasičnom arapskom jeziku, prevodeći je na engleski jezik kako bi doprla do šire globalne publike. Pjesma se fokusirala na krvoproliće djece, obezvređivanje arapske krvi i demonizaciju boraca otpora od strane medija koji su usklađeni sa izraelskim narativom. Djelo je snimljeno kao muzički spot, a počinje s porodicom okupljenom oko stola za večeru prije nego što iznenada izbije pucnjava i ubistva. Video je također uključivao skromne scene mladih muzičara koji se kreću noseći palestinske kefije.

Siba: Glas s globalnog Juga

Siba je o svom prjektu kaže: “Dounana je pjesma koja priča priču o zločinima koje je kolonijalni Zapad počinio, i koji se još uvijek čine, protiv čovječanstva, zajednice globalnog Juga i pravih stanovnika zemlje. Video ima za cilj da pojača glasove naših zajednica i pokaže naša lica dok stojimo otporni i ujedinjeni protiv kolonijalizma”, a onda dodaje: “Prije godinu i po dana, objavljen je naš singl Dounana. Danas je ljutnja prisutna kao i uvijek. Kada će se ovaj užas završiti?” Pjesma je tako poslužila za podizanje svijesti, noseći u sebi sva značenja prkosa suočenom sa zločinačkim neprijateljem, završavajući frazom: “I nećete biti bez nas.” Njeni stihovi kažu: “Iščupali su nas, srušili naše domove, kriminalizirali naše postojanje, falsifikovali naše porijeklo, uništili naše snove, poklali našu djecu, obezvrijedili našu krv, demonizirali naše revolucionare, ukrali naš arapski identitet, mučili naše duše, uskratili naša prava, kolonizirali naše zemlje i spalili naša drveća… Pa ko ste vi bez nas?”

Dok je prvi singl slavio bliskost i ranjivost, “Đavli” otvaraju prostor tišine, unutrašnjih nemira i onih skrivenih slojeva ljubavi koji se rijetko izgovaraju naglas. Pjesma govori o trenucima kada se dvoje ljudi vole toliko snažno da se u toj ljubavi otkriju i slabosti, i strahovi, i male pukotine koje čine odnos stvarnim.

U središtu pjesme nalazi se slika srca koje “nije ni tvoje, ni moje, nego nečije stvoreno između nas” – simbol zajedničkog prostora koji ljubav stvara, čak i kada je tiho. Refren “Opet si sebe stavila u pjesmu” u ovoj interpretaciji postaje nježna zahvalnost, priznanje da je voljena osoba toliko prisutna da se prirodno uvuče u svaki stih.

Tela kroz “Đavle” donosi emotivnu zrelost i hrabrost da prikaže ljubav onakvu kakva zaista jeste: nježnu, nesavršenu, duboku i živo ljudsku. Pjesma ne bježi od ranjivosti – naprotiv, slavi je kao sastavni dio svakog iskrenog odnosa.“Đavli” potvrđuju Telin autorski potpis: toplu poetiku, emotivnu iskrenost i muziku koja ostaje u slušatelju dugo nakon što pjesma utihne. Ovim singlom, Tela nastavlja graditi prepoznatljiv muzički identitet i otvara novo poglavlje svoje autorske priče.