Na inicijativu Muzeja Sarajeva “Bosanski ćilim” uvršten je na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Federacije BiH i Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Na inicijativu JU Muzej Sarajeva, u partnerstvu sa JU Zavičajnim muzejem Travnik i dugogodišnjom predanom i studioznom istraživačicom bosanskog ćilima, dr. Amilom Smajović, dostavljena je prijava sa kompletnom dokumentacijom, za upis elementa „Bosanski ćilimi – kolekcije tradicionalnih bosanskih ćilima, način izrade tehnikama tkanja – klečanje motivi i simboli na bosanskim ćilimima“ Federalnom ministarstvu kulture i sporta, koje je, nakon razmatranja, uvrstilo „Bosanski ćilim“ na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Federacije BiH, što znači da se „Bosanski ćilim“ našao i na istoj Preliminarnoj listi Bosne i Hercegovine.
JU Muzej Sarajeva od 1949. godine prikuplja, proučava, čuva, publicira i prezentira društvenu, ekonomsku i kulturnu historiju Sarajeva od najstarijih vremena do danas. U okviru Etnološke zbirke, te u muzejskim depandansima Svrzina kuća i Despića kuća, Muzej Sarajeva posjeduje značajnu kolekciju bosanskih ćilima koji su dokumentirani, inventarisani i stručno opisanu uz fotografije, čime se Muzej Sarajeva svrstava među najveće bosanskohercegovačke muzejske institucije koje čuvaju i stručno elaboriraju ukupnu ornamentiku, simboliku, materijal i druge faktore posebnosti bosanskog ćilima.
Bosna i Hercegovina je kroz historiju bila prepoznata po svojim bosanskim ćilimima. Historičari i etnolozi različito su tumačili porijeklo i razvoj ćilimarstva, ali je izvjesno da se ono temelji na tehnikama tkanja koje su na ovim prostorima postojale još od doba neolita. Bosanski ćilim je dio porodičnog i društvenog naslijeđa, element kulture pamćenja, te vizualni znak pripadanja prostoru i tradiciji Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući složnom partnerstvu s našom istaknutom umjetnicom i istraživačicom bosanskog ćilima dr. Amilom Smajović i direktoricom
Zahvaljujući složnom partnerstvu s našom istaknutom umjetnicom i istraživačicom bosanskog ćilima dr. Amilom Smajović i direktoricom Zavičajnog muzeja Fatimom Maslić, kao i podrškom Ministarstva kulture i sporta KS, preporukama od ministra Kenan Magoda i preporukama struke, stvoreni su uslovi da se pokrene procedura za UNESCO.
